Čokot i čovek

Zakoni o vinu postojali su u davna vremena – jedan od najdetaljnijih je i Statut Dubrovačke Republike iz 1272., u kojem postoji čak 56 zakona koji su regulisali proizvodnju i prodaju vina. Navodimo najinteresantnije:

Statut Dubrovačke Republike i zakoni vezani uz vino

Trgovina na malo – tovjerne/krčme

U arhivima Republike se spominje 27 vinskih podruma i taverni (tovjerna), koje su bile jedina mesta u Dubrovniku gde se vino moglo nabaviti na malo. Odredba Velikog vijeća od 28. I. 1335. navodi da tovjerne moraju biti otvorene radnim danom, ali i u vreme praznika. Prodaju vina u gradu je nadgledala bratovština krčmara. Bilo je određeno i radno vreme - do trećeg gradskog zvona.

Propisi vezani za crkvu

O kanonicima (Liber primus, 2) "Uoči Svetoga Vlaha, o večernji, gospodin će knez dati pozvati preko svog zamjenika, ili drugih plemića, gospodina nadbiskupa ili njegove zamjenike, a ako on tu ne bude, onda biskupe, opate, kanonike, redovnike, svećenike i ostale klerike koji se tu nađu, da dođu na piće. Njima će, kad se nakon večernje nađu u nadbiskupskoj palači, poslati za piće dva vjedra bijelog vina." "Na Veliki četvrtak naredit će da Općina dade četvrtinu vjedra bijelog vina za pranje oltara spomenute crkve."

Vino za mornane

Vino je bilo propisano i kao napojnica za mornare koji su nadbiskupu donosili žito: "Ako mu nokjer ili neki mornar donese jedan puni spud, gospodin nadbiskup ili njegov zastupnik dat će mu pola kvarte vina. Ako mu donese dva spuda, gospodin će mu nadbiskup ili njegov zastupnik dati kvartu vina. Ako mu donese i više pšenice, ne će mu gospodin nadbiskup ni njegov zastupnik dati više od jedne kvarte vina."

Inspekcija noćnih čuvara i nadzornika vina

U „Prisezi noćnih čuvara“, propisano je "I vino za koje ne bude plaćen porez, ako budem mogao, zaplijenit ću i oduzeti. Nadalje, uzaptit ću tovarnu stoku i uhititi ljude koji dovezu vino i zadržat ću ih, a ujutro ću obavijestiti gospodina kneza, te ću od toga vina dobiti polovicu." i "Jednako tako, ako primijetim vino dovezeno izvana, prijavit ću gospodinu knezu."

U "Prisezi nadzornika vina", određeno je i postupanje vezano za globu za vino - npr. "Svima pak koji hoće doći u Dubrovnik, od Trogira u smjeru Dubrovnika, a jednako tako od Ulcinja u smjeru Dubrovnika, neka je slobodno podijeliti od suviška vina po jednu kvartu svakoj osobi i svakom dijelu broda, a ostatak vina neka se prolije, i neka brodska udruga plati dva perpera, a putnička zajednica druga dva perpera. Oni pak koji dolaze iz Kotora u Dubrovnik, neka podijele po svakoj osobi i po svakom suvlasničkom dijelu broda po polovicu kvarte, a ako što pretekne, neka se prolije, i neka se plati globa kako je naprijed zapisano."

Slanje izveštaja

Postojalo je i u Dubrovniku i u 13. veku, u "Prisezi predstojnika za pregled vina u Gradu", Knjiga druga, XXIX, navodi se: "Prisežem na sveta Božja evanđelja da ću pošteno, bez himbe i zle namisli, predano utvrđivati cjelokupno vino u gradu Dubrovniku, i od onoga što pronađem, uzimat ću tri folara po vjedru. I ne ću prijevarno pomagati prijatelju niti škoditi neprijatelju. Isto tako, uzimat ću od njih prisegu da kažu istinu o kolièini vina koju budu imali. I od svega onog novca koji u ovoj službi dospije u moje ruke, ne ću izvlačiti nikakvu korist za sebe, niti ću od njega ikome pozajmljivati, nego ću ga držati i dati gospodinu našem knezu ili onomu koga mi on htjedne odrediti s većinom svoga Vijeća. I o svemu i za sve položit ću točan i pravedan račun našem gospodinu knezu ili onomu koga on (za to) odredi, dva ili više puta godišnje, po volji našega gospodina kneza."

Krađe i štete u vinogradima

U Knjizi drugoj, XXXIII, Knezovi Šipana, Lopuda i Koločepa su davali zakletvu da će voditi istragu o svim krađama i šteti nastaloj, između ostalog, i na vinogradima. "A za sve krađe i štete koje se ne budu mogle rasvijetliti, pobrinut ću se da ih potpuno nadoknade zajednice onih otoka na kojima se to dogodi." U Šestoji knjizi, X. "O krađama u vinogradima", za krađu grožđa ili štetu je predviđeno i fizičko kažnjavanje, ako ne može da nadoknadi štetu: "Ako onaj koji uđe u nečiji vinograd bude krao grožđe ili počini neku drugu štetu, neka nadoknadi štetu i plati pet perpera, a ako ne bude u stanju platiti, neka se išiba." 29.09.1300. je donesen propis o šteti u vinogradima, uključujući kolibe: "ako od sada ubuduće bude počinjena kakva krađa drva od koliba, vinograda i sjenica u čitavoj oblasti grada Dubrovnika, svu tu štetu moraju nadoknaditi ljudi onoga okruga ako se ne bude mogao pronaći kradljivac, prema odredbi obznanjene glave o kolibama."

Spor između vinara i krčmara koji je kupio njegovo vino

Statuti su određivali i postupak vezan za mogući spor između vlasnika prodanog vina i krčmara: Knjiga treća, XXXIX. O vjeri na riječ vlasnika prodanog vina: "Ako izbije spor između vlasnika prodanog vina i krčmara ili krčmarice zato što vlasnik tvrdi da su mu krčmar ili krčmarica premalo predali, neka se vlasniku za tu tvrdnju vjeruje na riječ do godinu dana, a nakon jedne godine neka mu se vjeruje, ali samo sa svjedocima." i "Godine Gospodnje 1378., prve indikcije, dana 29. srpnja, u Velikom vijeću okupljenom, po običaju, na glas zvona i uz odobravanje puka dodano je ovoj odredbi o vjeri na riječ koju ima vlasnik ili vlasnica vina prema svom krèmaru ili krčmarici: kad god dođe vlasnik, ili vlasnica, vina pred gospodina kneza i zatraži da se njegov krčmar ili krčmarica uhiti i utamniči, dužan je gospodin knez poslati svoju pratnju i dati da se on ili ona uhite i zatvore u tamnicu ili zatoče u Kaštel, kako već bude htio vlasnik ili vlasnica vina što ga je prodao krčmar ili krčmarica, izjavivši pod prisegom koliko ima dobiti od toga krčmara ili krčmarice."

Putevi do vinograda i međe

Određuju se u Petoj knjizi i pitanja puteva do vinograda i međe "A dužan je ostaviti jedan lakat zemlje duž rečene međe za mrgin, koji može čistiti motikom ne dirajući prije spomenutu među." Zakup vinograda i vinogradarske prakse U petoj knjizi, Član XXX određuje postupanje u slučaju uzimanja vinograda u zakup i tačno određuje praksu dobrog održavanja vinograda po tadašnjim standardima (13.vek): "Tko radi obrade na dio primi tuđi vinograd, dužan je obrezati ga valjano i pošteno po običaju Grada, a potom ga do sredine ožujka okopati te ga još jednom valjano i pošteno okopati do blagdana Sv. Vida; nakon toga dužan ga je plijeviti. A ako obrađivač prijevarno propusti neki od prije naznačenih poslova, a to se uzmogne dokazati, vlasnik vinograda ovlašten je oduzeti obrađivaču taj vinograd pa i s onim što je tamo napravio, osim što obrađivač, kad (vinograd) oplijevi i očisti ga od trave, ne gubi plodove ni rad, ali to mora dovršiti. Jednako tako, u tom se vinogradu ne smije sijati pšenica ni ječam ni zob."

Skladištenje vina

U 6. knjizi je određeno i da se vina mogu držati samo u kamenim kućama (XXVII.),

Zabrana uvoza vina

U 6. knjizi donosi se zabrana uvoza vina u Dubrovnik svima (XXXV) - jedina iznimka su bili braća Propovjednici i Mala braća; uz to je određena Dubrovčanima zabrana pristajanja "od luke Budve do rta Komari" da prodaju strana vina, ali je prodaja dubrovačkih vina bila dopuštena svuda (XXXVI.) Bila je zabranjeno čak i prenošenje vina između Šipana, Lopuda i Koločepa ("Dajemo dopuštenje otocima Šipanu, Lopudu i Koločepu da se vino što rodi na bilo kojem od tih otoka, može prodavati u krčmi na istom otoku; ne smije se pak nositi na prodaju s jednog otoka na drugi." - Knjiga šesta XLI). 24.10. 1358 je donesen još stroži propis: zabranjeno je i dovoženje vina iz Stona ili s Rata (Knjiga šesta, LXV.). Za razliku od ostalih kazni, određeno je i da mu se oduzima njegov deo poseda, u Stonu ili na Ratu, a ako nema poseda tamo, da plati 500 perpera globe, a ako nema, da ostane godinu dana u tamnici. Brod je čekala još gora sudbima: "Podrazumijeva se da se barka koja bi dovezla vino suprotno ovoj odredbi, mora spaliti, i da njezine mornare stigne propisana i uobičajena kazna." Dopušteno je bilo samo donošenje dve korpe grožđa. Premeravanje vinograda propisanim mernim alatom - „općinskom mjernom motkom (cum pertica Comunis“) Interesantno je da se na neki način uređuje i katastarsko premeravanje zemljišta uvođenjem propisane motke kao merila: "Naređujemo da svi koji ubuduće budu prodavali ili kupovali vinograde ili zemlje, mogu ih dati premjeriti kad god ushtjednu u roku od godine dana, računajući od dana kad bude zaključena i objavljena prodaja. A ako se nađe više ili manje (površine), da jedan drugomu mora nadoknaditi. I tko god u naznačenom roku ne dade obaviti mjerenje, da se od te godine ubuduće njegov rijedlog ne razmatra. I da se ubuduće svi vinogradi i zemlje moraju mjeriti općinskom mjernom motkom, a ne konopcima." (Knjiga osma, XLIX)

Vinogradi uz granicu sa slovenskim narodima – samo uz odobrenje kneza!

Dana 04.07.1321, donešena je zabrana sadnje vinograda uz granice sa Slovenima bez konsultacija s Knezom: "kako bi ubuduće prestao svaki povod razdoru, svađi i sporenju između stanovnika grada Dubrovnika i njegove oblasti te Slavena iz slavenskih područja, i među njima zavladao mir, da se odsad ubuduće nitko iz Dubrovnika ni iz (njegove) oblasti ne usudi i ne drzne, bilo kojim načinom ili naumom, saditi ili dati saditi vinograd na zemlji ili zemljama koje graniče sa Slavenima ako prije ne dođe pred gospodina kneza i njegovo Malo vijeće da podnese svoju molbu kako namjerava na zemlji koja graniči sa Slavenima saditi vinograd, te gdje i koliko. A gospodin knez će, poslušavši molbu onoga koji hoće podići vinograd i razmotrivši njegova prava, dodijeliti mu trojicu iz Malog vijeća da na trošak toga koji hoće podići vinograd pođu vidjeti gdje kani podići vinograd." (Knjiga osma, LXXIII).

Piše: Ana Naglić

Zatravljivanje vinograda u redu
Zatravljivanje vinograda u redu
Da je zatravljivanje međurednog prostora u vinogradu od izuzetne koristi gotovo da više ne treba objašnjavati, posebno ne vinogradarima koji se bave organskim vinogr…
Statut Dubrovačke Republike i zakoni vezani uz vino
Statut Dubrovačke Republike i zakoni vezani uz vino
Zakoni o vinu postojali su u davna vremena – jedan od najdetaljnijih je i Statut Dubrovačke Republike iz 1272., u kojem postoji čak 56 zakona koji su regulisali proi…
Interesantni načini da iskoristite vinske boce
Interesantni načini da iskoristite vinske boce
Da li se sećate onih zidova i ograda od pre nekoliko desetina godina, kada su naši roditelji ugradili boce od vina i piva u iste? Ok, možda nije bilo previše lepo, m…
Radionica o vinima autohtonih hrvatskih sorti
Radionica o vinima autohtonih hrvatskih sorti
U nedelju, 22.01.2023. u Hrvatskoj čitaonici Fischer u Surčinu povodom Sv. Vinka održana prva radionica o hrvatskim vinima, uz degustaciju odabranih vina autohtonih…
Poznati na vinskoj sceni -  Kameron Dijaz i Geri Barlou imaju svoj organski vinski brend
Poznati na vinskoj sceni -  Kameron Dijaz i Geri Barlou imaju svoj organski vinski brend
Glumica i kalifornijski modni brend, Who What Wear, su se udružili 2019. godine kako bi napravili Avaline organsko vino, bez, kako naglašavaju, bespotrebnih dodataka…
Odležavanje na kvascu, ali samo bez dodatka sumpora
Odležavanje na kvascu, ali samo bez dodatka sumpora
Nedavno mi je dopao ruku naučni rad iz 2016. godine o uticaju odležavanja belog vina na finom talogu (sur lies) na sprečavanje oksidacije u vinu (https://www.ncbi.nl…
Ramato vino - bakarni stil sivog pinoa
Ramato vino - bakarni stil sivog pinoa
Nije roze, niti oranž. Ramato vino je jedinstveni stil sivog pinoa, a vino Pinot Grigio jedno je od najpopularnijih italijanskih vinskih stilova. Pinot Grigio nije u…
Cu - Ramato vino vinarije Bikicki
Cu - Ramato vino vinarije Bikicki
Arpad i Elvira Toth stoje iza kulisa Love wine and coffee. Donose Vam svoje utiske o naturalnim vinima svake nedelje. Ove nedelje testiraju Cu - sivi pino vinarije B…
Novi svet na brdu od smeća – šta se dešava sa bačenim vinskim bocama?
Novi svet na brdu od smeća – šta se dešava sa bačenim vinskim bocama?
Ne bi ni pomislili, ali u procesu proizvodnje vina pedeset odsto karbonskog otiska je posledica proizvodnje i transporta vinskih boca. Pored toga, od svih staklenih…
Koristimo kolačiće za personalizaciju sadržaja i oglasa, pružanje funkcija društvenih medija i analiziranje saobraćaja.
Koristimo kolačiće za personalizaciju sadržaja i oglasa.